Drugovac
Drugovac | |
---|---|
| |
Osnovni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Podunavski |
Grad | Smederevo |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2022) | 1906 |
Geografija | |
Koordinate | 44°32′27″N 20°49′33″E / 44.540833°N 20.825833°E / 44.540833; 20.825833 |
Nadmorska visina | 199 m |
Drugovac Drugovac (Srbije) | |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 11432 |
Pozivni broj | 026 |
Registarska oznaka | SD |
Koordinate: 44° 32′ 27" SGŠ, 20° 49′ 33" IGD
Drugovac je naseljeno mesto grada Smedereva u Podunavskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 1906 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 2130 stanovnika).
Istorija
Selo se nalazi jugozapadno od Kolara. Drugovac je starije naselje. U njegovom ataru su se iskopavali starinski novac i druge stvari. Selo nije bilo oduvek na današnjem mestu. Ranije je ovo naselje bilo u dolini reke Konjske, u Velikoj Desimiči, odakle se, po predanju, „zbog morije“ njegovo stanovništvo preselili kod starog groblja. To je „staro selo“ i tu danas nema kuća. Iz „starog sela“ su se kasnije premestili na današnja mesta. Ovo narodno predanje potrđuju i podaci iz literature. U spisku naselja iz 1732. pominje se i Desimaćъ sa 32 kuće, a na jednoj karti iz toga doba uneto je kao naseljeno mesto Dessimatie.
U aračkim spiskovima iz prvih desetina 19. veka spominje se Drugovac, koji je 1818. imao 41, a 1882. 45 kuća. Godine 1846. selo je imalo 72 kuće, a po popisu iz 1921. u Drugovcu je bilo 333 kuće sa 2059 stanovnika.
Najstarije porodice u Selu: Radivojevići (danas sa raznim prezimenima) čiji su čukunded Radiša doselio iz Hercegovine. Najpre su stanovali u Desimići, kasnije u Starom selu, odakle su prešli na današnja mesta; Vitorovići (danas sa raznim prezimanima) čiji su pradedovi sa mnogo stoke došli „od Kosova“ a i živeli neko vreme u Desimići; Dejići (danas sa raznim prezimanima) čiji je čukundeda došao sa Kosova; Brkići (danas sa raznim prezimanima) starinom sa Kosova, odakle su došli najpre u Žabare (kragujevački), zatim u Desimiću. Ostale su porodice mlađi stanovnici. (podaci datiraju od 1732-1925. g).[1][2]
u Drugovcu se u toku 2. svetskog rata dogodio četnički masakr 29. aprila 1944. godine u kojem je ubijeno 72 civila.
Demografija
U naselju Drugovac živi 1541 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,7 godina (41,0 kod muškaraca i 44,4 kod žena). U naselju ima 529 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,60.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
Etnički sastav prema popisu iz 2002. | ||||
---|---|---|---|---|
Srbi | 1885 | 98.89% | ||
Crnogorci | 3 | 0.15% | ||
Rumuni | 2 | 0.10% | ||
Ukrajinci | 1 | 0.05% | ||
Rusi | 1 | 0.05% | ||
Makedonci | 1 | 0.05% | ||
Jugosloveni | 1 | 0.05% | ||
nepoznato | 10 | 0.52% |
m | ž | |||
? | 0 | 1 | ||
80+ | 21 | 40 | ||
75-79 | 34 | 67 | ||
70-74 | 54 | 71 | ||
65-69 | 59 | 78 | ||
60-64 | 61 | 46 | ||
55-59 | 47 | 53 | ||
50-54 | 81 | 57 | ||
45-49 | 83 | 76 | ||
40-44 | 62 | 58 | ||
35-39 | 57 | 56 | ||
30-34 | 53 | 52 | ||
25-29 | 59 | 54 | ||
20-24 | 56 | 50 | ||
15-19 | 70 | 62 | ||
10-14 | 61 | 61 | ||
5-9 | 49 | 39 | ||
0-4 | 40 | 38 | ||
prosek | 41.0 | 44.4 |
|
|
|
|
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 516 | 270 | - | - | 94 | 3 | 29 | 40 | 4 | 17 |
Ženski | 288 | 191 | - | - | 22 | 2 | 1 | 25 | 1 | 3 |
Oba | 804 | 461 | - | - | 116 | 5 | 30 | 65 | 5 | 20 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 2 | 4 | 12 | 6 | 17 | 5 | - | - | 13 | |
Ženski | 2 | 4 | 2 | 11 | 15 | 2 | - | - | 7 | |
Oba | 4 | 8 | 14 | 17 | 32 | 7 | - | - | 20 |
Reference
- ↑ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.19. dr. B. M. Drobnjaković (1925)Smederevsko Podunavlje i Jasenica) i iz „Naselja knj.II (rista nikolić: okolina Beograda
- ↑ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812–1935. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
Literatura
Korišćena literatura:
- „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999).
- Letopis period 1812 – 2009. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
Spoljašnje veze
Portal Srbija |
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Satelitska mapa (Wikimapia)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)
- p
- r
- u
Badljevica • Binovac • Vodanj • Vranovo • Vrbovac • Vučak • Dobri Do • Drugovac • Kolari • Kulič • Landol • Lipe • Lugavčina • Lunjevac • Mala Krsna • Malo Orašje • Mihajlovac • Osipaonica • Petrijevo • Radinac • Ralja • Saraorci • Seone • Skobalj • Smederevo • Suvodol • Udovice • Šalinac