Kantoni Švicarske
Švicarska |
Članak je dio serije: |
|
|
Druge države pogledaj • razgovor • uredi |
Kantoni (francuski: Canton, nemački: Stände ili Orte, italijanski: Cantone, romanš: Chantuns) su prva razina administrativne podjele Švicarske, konstitutivne federalne jedinice Švicarske.
Sve do 1848. svaki kanton je praktički bio nezavisna država s vlastitim granicama, vojskom i valutom, tad je oformljena današnja federalna struktura zemlje. Zbog visoke razine autonomije koju kantoni imaju, Švicarska se smatra za jednu od najdecentraliziranijih država na svijetu.
Karakteristike
Kantona ima ukupno 26, s tim što su tri kantona podeljena na polukantone, i tako je relevantan broj za izbor u Kantonalno vijeće 23. Razlike među kantonima su velike, ne samo u pogledu etničkog sastava stanovništva i dominantnog jezika u upotrebi već i po veličini teritorije i broja stanovnika. Tako kanton Basel-Stadt ima svega 37 km², a najveći Kanton Graubünden 7105 km². Sličan nesrazmjer postoji i u pogledu broja stanovnika, tako Kanton Zürich ima 1 228 000 stanovnika, a Kanton Appenzell Ausserrhoden svega 15 000. Bez obzira na te neujednačenosti, kantoni su po ustavu svi jednaki, svi imaju svoj ustav, zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast. Znamenita specifičnost dva mala švicarska kantona Appenzell Innerrhoden i Glarusa su i Landsgemeinde, skupštine svih punoljetnih građana (nalik antičkim grčkim polisima na kojima se donose odluke o kantonalnom zakonodavstvu i o izboru predstavnika za Kantonalno vijeće.
Ovlasti kantona određena su sa jedne strane negativno prema Ustavu, a s druge strane ograničena su autonomijom konstitutivnih općina kantona. Svaki kanton za sebe određuje stupanj samouprave svojih općina. S druge strane, svi poslovi koji nisu izričito dati federalnoj vlasti su u nadležnosti kantona. Ponovimo još jednom da se u Ustavu izuzetno često javlja princip preklapanja i saradnje federalne i kantonalnih vlasti. Od oblasti koje su nominalno potpuno u nadležnosti kantona (mada se i tu javlja mogućnost pomoći federacije) najbitnije su osnovno i srednje obrazovanje, kultura, reguliranje lokalnih crkvenih pitanja, urbanizam, jezična politika, zaštita kulturnog i historijskog nasljeđa, briga o određenim socijalnim kategorijama i lokalni porezi.
Karta i popis kantona
Kantoni su navedeni redoslijedom navedenim u federalnom ustavu.[1]
Zastava | Skr. | Kanton | Od | Glavni grad | Stanovništvo1 | Površina² | Gustina³ | Broj općina1 | Službeni jezici |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
ZH | Zürich (Zurich) | 1351 | Zürich | 1,228,600 | 1,729 | 701 | 171 | njemački | |
BE | Bern (Bern) | 1353 | Bern | 947,100 | 5,959 | 158 | 399 | njemački, francuski | |
LU | Luzern | 1332 | Luzern | 350,600 | 1,493 | 233 | 107 | njemački | |
UR | Uri | 1291 | Altdorf | 35,000 | 1,077 | 33 | 20 | njemački | |
SZ | Schwyz | 1291 | Schwyz | 131,400 | 908 | 143 | 30 | njemački | |
OW | Obwalden (Obwald) | 1291 | Sarnen | 32,700 | 491 | 66 | 7 | njemački | |
NW | Nidwalden (Nidwald) | 1291 | Stans | 38,600 | 276 | 138 | 11 | njemački | |
GL | Glarus | 1352 | Glarus | 38,300 | 685 | 51 | 28 | njemački | |
ZG | Zug | 1352 | Zug | 100,900 | 239 | 416 | 11 | njemački | |
FR | Fribourg | 1481 | Fribourg | 239,100 | 1,671 | 141 | 242 | francuski, njemački | |
SO | Solothurn | 1481 | Solothurn | 245,500 | 791 | 308 | 126 | njemački | |
BS | Basel-Stadt (Basel grad) | 1501 | Basel | 186,700 | 37 | 5,072 | 3 | njemački | |
BL | Basel-Landschaft (Provincija Basel) | 1501 | Liestal | 261,400 | 518 | 502 | 86 | njemački | |
SH | Schaffhausen | 1501 | Schaffhausen | 73,400 | 298 | 246 | 34 | njemački | |
AR | Appenzell Ausserrhoden (Vanjski Rhodes) | 1513 | Herisau / Trogen4 | 53,200 | 243 | 220 | 20 | njemački | |
AI | Appenzell Innerrhoden (Unutrašnji Rhodes) | 1513 | Appenzell | 15,000 | 173 | 87 | 6 | njemački | |
SG | St. Gallen (St. Gall) | 1803 | St. Gallen | 452,600 | 2,026 | 222 | 90 | njemački | |
GR | Graubünden (Grisons) | 1803 | Chur | 185,700 | 7,105 | 26 | 211 | njemački, romanš, italijanski | |
AG | Aargau (Argovia) | 1803 | Aarau | 550,900 | 1,404 | 388 | 232 | njemački | |
TG | Thurgau (Thurgovia) | 1803 | Frauenfeld5 | 228,200 | 991 | 229 | 80 | njemački | |
TI | Ticino | 1803 | Bellinzona | 311,900 | 2,812 | 110 | 244 | italijanski | |
VD | Vaud | 1803 | Lausanne | 626,200 | 3,212 | 188 | 382 | francuski | |
VS | Valais | 1815 | Sion | 278,200 | 5,224 | 53 | 160 | francuski, njemački | |
NE | Neuchâtel | 1815 | Neuchâtel | 166,500 | 803 | 206 | 62 | francuski | |
GE | Geneva | 1815 | Geneva | 414,300 | 282 | 1,442 | 45 | francuski | |
JU | Jura | 1979 | Delémont | 69,100 | 838 | 82 | 83 | francuski | |
CH | Švicarska | Bern | 7,261,200 | 41,285 | 174 | 2,890 | njemački, francuski, italijanski, romanš |
Bilješke: 1 Podaci od 31.12. 2001. Nacionalne statistike, ² km², ³ po km², prema podacima iz 2000. godine, 4 sjedište vlade i parlamenta je Herisau, sjedište sudske vlasti je Trogen, 5 sjedište parlamenta se šest mjeseci mijenja između Frauenfelda i Weinfeldena.
Dvoslovne skraćenice za švicarske kantone se često koriste, npr. na registarskim tablicama automobila i kodovima ISO 3166-2 (s prefiksom "CH-", npr. CH-SZ za kanton Schwyz).
Izvori
- ↑ Ovaj se redoslijed koristi u službenim švicarskim dokumentima. Na vrhu liste se nalaze tri gradska kantona koja su se smatrala dominantnima u Staroj Švicarskoj Konfederaciji; ostali kantoni su navedeni po datumu ulaska u Konfederaciju. Tradicionalni redoslijed nema nikakve praktične važnosti za suveremenu federalnu državu u kojoj su svi kantoni jednakopravni, iako još uvijek određuje protokolarnu hijerarhiju među službenicima kantona (V. Švicarska protokolarna hijerarhija).
Vanjske veze
- GeoPuzzle - Assemble cantons on a Swiss map
- Badac - Database on Swiss cantons and cities (French/German)