Republika Kongo

République du Congo (fr)
Repubilika ya Kongo (Kituba)
Republiki ya Kongó (Lingala)


Zastava	Grb

Geslo: Unité, Travail, Progrès (fr)
"Jedinstvo, rad, napredak"

Državna himna: "La Congolaise"

Glavni grad
i najveći grad

Brazzaville
4°14′0″S, 15°14′0″E

Službeni jezici

francuski

Priznati regionalni jezici

Kongo/Kituba, Lingala

Demonim

Kongoanci

Vlada

Predsjednik

Denis Sassou Nguesso

Premijer

Anatole Collinet Makosso

Independence od Francuske

Datum

15. august 1960.

Površina

Ukupno

342,000 km² (64th.)

Stanovništvo

Procjena za 2005

3,999.000 (128..)

Popis iz

n/a

Gustoća

12/km² (204..)

BDP (PPP)

procjena za 2008

Ukupno

14,282 mrld. $^[1]

Per capita

3.913 $^[1]

BDP (nominalni)

procjena za 2008

Ukupno

10.774 mrld. $^[1]

Per capita

2.951 $^[1]

HDI

0.608
srednji • 137.

Valuta

Srednjoafrički CFA franak (XAF)

Vremenska zona

WAT

Pozivni broj

242

Web domena

.cg

Republika Kongo (francuski République du Congo), poznata i kao Kongo-Brazavil (francuski Congo-Brazzaville) kako bi se razlikovala od DR Konga koji se naziva Kongo-Kinšasa (francuski Congo-Kinshasa), Kongo Republika, ili jednostavno Kongo (francuski Congo), je država u središnjoj Africi. Na zapadu izlazi na Atlantski ocean, a graniči s Gabonom na sjeverozapadu, Kamerunom i Srednjoafričkom Republikom na sjeveru, Demokratskom Republikom Kongo na istoku i jugu te angolskom eksklavom Cabindom na jugu.

U pretkolonijalnom razdoblju u današnjem Kongu i okolnim područjima postojalo je nekoliko većih država različitih Bantu naroda, među kojima su se isticale Loango i Kongo. Zapadnu obalu donjeg toka rijeke Kongo zauzela je krajem 19. stoljeća Francuska. Godine 1960. u velikom valu dekolonizacije neovisnost je dobio i Francuski Kongo.

Nakon neovisnosti u Kongu su, kao i u mnogim drugim mladim afričkim državama, zaredali vojni udari. Zemlja se približila Sovjetskom Savezu, ali nije raskinula svoje veze sa zapadnim zemljama, osobito bivšom maticom Francuskom. Poslije kraja hladnog rata i prvih višestranačkih izbora napeta politička situacija prerasla je u oružane sukobe koji su imali i etničko-teritorijalne elemente. Ratna djelovanja uglavnom su završena do 2000. i u zemlji od tada vlada krhki mir.

Republika Kongo jedna je od afričkih država najbogatijih naftom. Izvozi se i drvo. BDP za 2004. procijenjen je na 800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Geografija

Glavni članak: Geografija Konga

Glavni članak: Popis gradova u Republici Kongo

Republika Kongo, bivša Francuska Ekvatorijalna Afrika, nalazi se u zapadnoj Centralnoj Africi. To je država sa površinom preko 342.000 kvadratnih kilometara, a stanovništvo broji 2,6 miliona. Dva najvažnija grada u Kongu su, Brazavil, glavni i najveći grad, i Poant Noar, luka na Atlantskom okeanu. Najveći deo zemlje se sastoji od šuma sa tropskim kišama i savanama.

Najveće reke Republike Kongo čine njenu istočnu granicu. To su reke Ubangi i Kongo. Reka Kuilu je najznačajnija reka za drenažu obalskog dela Republike Kongo. Protiče kroz region Niari i u tom delu svog toka nosi ime Niari. Uliva se u Atlanktik nedaleko od Poant Noara. Od izvora do ušća duga je preko 650 km.

Glavna etnička grupa je Bakongo, a ostale su: Bateke, Mbochi i Sanga. Sve govore Bantu. Oko polovine stanovništva sledi tradicionalnu religiju. Katolika ima oko 30%. Službeni jezik je francuski.

Istorija

Glavni članak: Istorija Konga

U pretkolonijalnom razdoblju u današnjem Kongu i okolnim područjima postojalo je nekoliko većih država različitih Bantu naroda, među kojima su se isticale Loango i Kongo. Od 15. do 17. veka Portugalci su dominirali u ovom regionu. Od 1889. godine smenjuju ih Francuzi. Ova teritorija postaje Francuska Ekvatorijalna Afrika 1910. godine.

Godine 1960. u velikom valu dekolonizacije nezavisnost je dobio i Francuski Kongo.

Nakon nezavisnosti u Kongu su, kao i u mnogim drugim mladim afričkim državama, počeli vojni udari. Zemlja se približila Sovjetskom Savezu, ali nije raskinula svoje veze sa zapadnim zemljama, posebno sa bivšom maticom Francuskom. Posle kraja hladnog rata i prvih višestranačkih izbora napeta politička situacija prerasla je u oružane sukobe koji su imali i etničko-teritorijalne elemente. Ratna delovanja uglavnom su završena do 2000. i u zemlji od tada vlada mir.

Početkom XXI veka, varoš Etumbi, koja se nalazi na severozapadu zemlje, je bila poprište izbijanja nekoliko epidemija Ebole.

Ekonomija

Glavni članak: Ekonomija Konga

Republika Kongo jedna je od afričkih država najbogatijih naftom. Izvozi se i drvo. BDP za 2004. procijenjen je na 800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Reference

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 „Republic of the Congo”. International Monetary Fund. Pristupljeno 22. 04. 2009.

Republika Kongo na Wikimedijinoj ostavi

Države u Africi

Samostalne države

Alžir • Angola • Benin • Bocvana • Burkina Faso • Burundi • Centralnoafrička Republika • Čad • Džibuti • Egipat¹ • Ekvatorijalna Gvineja • Eritreja • Esvatini • Etiopija • Gabon • Gambija • Gana • Gvineja • Gvineja Bisau • Južna Afrika • Južni Sudan • Kamerun • Kenija • Komori • Demokratska Republika Kongo • Republika Kongo • Lesoto • Liberija • Libija • Madagaskar • Malavi • Mali • Maroko • Mauricijus • Mauritanija • Mozambik • Namibija • Niger • Nigerija • Obala Slonovače • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sijera Leone • Somalija • Sudan • Sveti Toma i Princip • Tanzanija • Togo • Tunis • Uganda • Zambija • Zelenortska Republika • Zimbabve

Zavisni teritoriji

Jemen	Sokotra
Francuska	Raspršeni otoci • Mayotte • Réunion
Italija	Pantelleria
Portugal	Madeira
Španjolska	Ceuta • Kanari • Melilla • Plazas de soberanía
Ujedinjeno Kraljevstvo	Ascension • Sveta Helena • Tristan da Cunha

Nepriznate države

Saharska Arapska Demokratska Republika (MAR) •

Somaliland (SOM)

Nejasan status

Zapadna Sahara

¹ Djelomično u Aziji.

Zemlje članice Pokreta nesvrstanih

Punopravne članice

Afrika	Alžir (1961) • Angola (1964) • Benin (1964) • Bocvana (1970) • Burkina Faso (1973) • Burundi (1964) • Centralnoafrička Republika (1964) • Čad (1964) • DR Kongo (1961) • Džibuti (1983) • Egipat (1961) • Ekvatorijalna Gvineja (1970) • Eritreja (1995) • Etiopija (1961) • Gabon (1970) • Gambija (1973) • Gana (1961) • Gvineja (1961) • Gvineja Bisau (1976) • Južna Afrika (1994) • Kamerun (1964) • Kenija (1964) • Komori (1976) • Lesoto (1970) • Liberija (1964) • Libija (1964) • Madagaskar (1973) • Malavi (1964) • Mali (1961) • Maroko (1961) • Mauricijus (1973) • Mauritanija (1964) • Mozambik (1976) • Namibija (1979) • Niger (1973) • Nigerija (1964) • Obala Slonovače (1973) • Republika Kongo (1964) • Ruanda (1970) • Sveti Toma i Princip (1976) • Senegal (1964) • Sejšeli (1976) • Sijera Leone (1964) • Somalija (1961) • Sudan (1961) • Svaziland (1970) • Tanzanija (1964) • Togo (1964) • Tunis (1961) • Uganda (1964) • Zambija (1964) • Zelenortska Republika (1976) • Zimbabve (1979)
Amerike	Antigva i Barbuda (2006) • Bahami (1983) • Barbados (1983) • Belize (1976) • Bolivija (1979) • Čile (1973) • Dominika (2006) • Dominikanska Republika (2000) • Ekvador (1983) • Grenada (1979) • Gvajana (1970) • Gvatemala (1993) • Haiti (2006) • Honduras (1995) • Jamajka (1970) • Kuba (1961) • Kolumbija (1983) • Nikaragva (1979) • Panama (1976) • Peru (1973) • Surinam (1983) • Sveti Kristofor i Nevis (2006) • Sveta Lucija (1983) • Sveti Vincent i Grenadini (2003) • Trinidad i Tobago (1970) • Venezuela (1989)
Azija	Afganistan (1961) • Azerbejdžan (2011) • Bahrein (1973) • Bangladeš (1973) • Brunej (1993) • Butan (1973) • Filipini (1993) • Indija (1961) • Indonezija (1961) • Irak (1961) • Iran (1979) • Istočni Timor (2003) • Jemen (1961) • Jordan (1964) • Kambodža (1961) • Katar (1973) • Kuvajt (1964) • Laos (1964) • Libanon (1961) • Maldivi (1976) • Malezija (1970) • Mjanmar (1961) • Mongolija (1993) • Nepal (1961) • Oman (1973) • Pakistan (1979) • Palestina (1976) • Saudijska Arabija (1961) • Singapur (1970) • Sirija (1964) • Sjeverna Koreja (1976) • Šri Lanka (1961) • Tajland (1993) • Turkmenistan (1995) • Ujedinjeni Arapski Emirati (1970) • Uzbekistan (1993) • Vijetnam (1976)
Evropa	Belorusija (1998)
Oceanija	Fidži (2011) • Papua Nova Gvineja (1993) • Vanuatu (1983)

Bivše članice

Argentina (1973-1991) • Kipar (1961-2004) • Malta (1973-2004) • SFR Jugoslavija¹ (1961-1992) • Ukrajina (2010-2014)

Promatrači

Države	Argentina • Armenija • Bosna i Hercegovina • Brazil • Crna Gora • Hrvatska • Južni Sudan • Kazahstan • Kina • Kirgistan • Kostarika • Meksiko • Paragvaj • Rusija • Salvador • Srbija • Tadžikistan • Ukrajina • Urugvaj • Vatikan
Organizacije	Afrička unija • Afro-azijska organizacija ljudske solidarnosti • Arapska liga • Commonwealth • Front de Libération Nationale Kanak et Socialiste • Hostosijanski nacionalni pokret za nezavisnost • Južni centar • Međunarodni institut za nesvrstane studije • Organizacija islamske konferencije • Svjetsko mirovno vijeće • Ujedinjeni narodi