Vesna Parun

Vesna Parun (Zlarin, 10. travnja 1922.- Stubičke Toplice, 25. listopada 2010.) je bila hrvatska pjesnikinja, koja se smatra jednom od najistaknutijih ličnosti hrvatske poezije i književnosti za djecu u drugoj polovici 20. vijeka.

Biografija

Vesna Parun rođena je 10. april 1922. na otoku Zlarinu blizu Šibenika, gdje joj je otac radio kao općinski činovnik koji je često bio premještan i ostajao bez posla, zbog čega je brojna obitelj (četvero djece) živjela u prilično teškim uvjetima. Zato je Vesna dobar dio djetinjstva i mladosti provela kod tete i tetka u Splitu, u Biogradu na Moru i u Šibeniku. Otac Ante rodom je s otoka Prvića, a majka Antica sa Šolte. Osnovnu školu je završila na Visu, a gimnaziju je pohađala u Šibeniku i Splitu gdje je 1940. maturirala. Bila je odličan učenik i već se od 14. godine uzdržavala podučavanjem. U jesen 1940. upisala je studij romanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Onda je došao rat, bježanje u Split, povratak u Zagreb (1942.). Tada su živjeli u Sesvetama kod Zagreba gdje joj je otac radio u općini. Odatle joj je brat otišao u partizane i ubrzo poginuo. U to vrijeme često je obolijevala. Poslije završetka rata nastavila je studij na Filozofskom fakultetu, ali je tada upisala čistu filozofiju. 1947. radila je na pruzi Šamac - Sarajevo, oboljela je od tifusa, a u isto je vrijeme doživljavala krize zbog nesretne ljubavi koja je trajala od 1938. Sve su to bili razlozi prekida studija. Od 1962. do 1967. boravila je u Bugarskoj gdje se udala, razvela i doživjela novi niz nedaća. Od tada je živjela uglavnom u Zagrebu i radila kao slobodni književnik. No nakon pola stoljeća u Studentskom gradu, u zagrebačkoj Dubravi, u Badelovoj ulici 15 (danas Vile Velebita), Vesna Parun svoj je skromni dom 2000., iz nevolje, zauvijek napustila i, vjerujući da je riječ o privremenom smještaju iz zdravstvenih razloga, smjestila se u Stubičkim Toplicama. Ondje je još krajem 1970-ih upoznala svoju najveću životnu učiteljicu, prosjakinju Magdicu. Njeno višegodišnja izolacija iz javnog života je prekinuta godine 2007. kada je na izborima podržala Demokratsku stranku žena.

Za svoj pjesnički rad dobila je značajne i brojne nagrade i priznanja. Za zbirku "Pjesme" (1948.) dobila je Nagradu Matice hrvatske, za zbirku "Crna maslina" (1955.) dobila je Nagradu grada Zagreba, za stihovani dječji roman "Mačak Džingiskan i Miki Trasi" (1968.) dobila je Nagradu Grigor Vitez, 1972. dobila je kao najuspješniji dječji pjesnik Zmajevu Nagradu Matice srpske u Novom Sadu, a 1970. u Parizu je dobila Diplomu za poeziju. Njena zbirka "Zore i vihori" (1947.) po mnogo čemu označava važan datum u razvojnom tijeku novije hrvatske poezije.

Poezija

  • "Zore i vihori", 1947.,
  • "Pjesme", 1948.,
  • "Crna maslina", 1955.,
  • "Vidrama vjerna", 1957.,
  • "Ropstvo", 1957.,
  • "Pusti da otpočinem", 1958.,
  • "Ti i nikad", 1959.,
  • "Koralj vraćen moru", 1959.,
  • "Konjanik", 1961.,
  • "Jao jutro", 1963.,
  • "Bila sam dječak", 1963.,
  • "Vjetar Trakije", 1964.,
  • "Pjesme", 1964.,
  • "Gong", 1966.,
  • "Otvorena vrata", 1968.,
  • "Ukleti dažd", 1969.,
  • "Tragom Magde Isanos", 1971.,
  • "Sto soneta", 1972.,
  • "I prolazim životom", 1972.,
  • "Stid me je umrijeti", 1974.,
  • "Olovni golub", 1975.,
  • "Apokaliptičke basne", 1976.,
  • "Ljubav bijela kost", 1978.,
  • "Čitač snova", 1978.,
  • "Izabrane pjesme", 1979.,
  • "Mapa Magdica", 1979.,
  • "Šum krila, šum vode", 1981.,
  • "Salto mortale", 1981.,
  • "Izabrana djela", 1982.,
  • "Grad na Durmitoru", 1988.,
  • "Kasfalpirova zemlja", 1989.,
  • "Indigo grad", 1990.,
  • "Sonetni vijenci", 1991.,
  • "Tronožac koji hoda", 1993.,
  • "Začarana čarobnica", 1993.,
  • "Izbor iz djela", 1995.,
  • "Ptica vremena", 1996.,
  • "Smijeh od smrti jači", 1997.,
  • "Pelin basne", 1998.,
  • "Spužvica i spužva", 1999.,
  • "Političko Valentinovo", 2000.,
  • "Grijeh smrti",2000..

Proza

  • "Pod muškim kišobranom", 1987.,
  • "Krv svjedoka", 1988.,
  • "Hrvatska kraljica", 1999.,
  • "Noć za pakost - moj život u 40 vreća", 2001.

Dječja poezija

  • "Patka Zlatka", 1957.,
  • "Tuga i radost šume", 1958.,
  • "Zec mudrijan", 1958.,
  • "Kornjačin oklop", 1958.,
  • "Mačak Džingiskan i Miki Trasi", 1968.,
  • "Mačak na mjesecu", 1969.,
  • "Miki Trasi i baka Pim Bako", 1968.,
  • "Miki slavni kapetan", 1970.,
  • "Karneval u Kukljici", 1974.,
  • "Poznanstvo s danima malog Maksima", 1974.,
  • "Igre pred oluju", 1979.,
  • "Dvanaest slikovnica o psima", 1983.,
  • "Hoću ljutić, neću mak", 1983.,
  • "Roda u školi", 1988.,
  • "Pokraj Kupe kad se vrapci skupe", 1989.,
  • "Moj prijatelj šišmiš", 1990.,
  • "Uspavanka za poljubac", 1995.,
  • "Kroz prozorčić zime", 1995.,
  • "Pčela, duga i mlin", 1997.,
  • "Tri morske pustolovke", 2000.,
  • "Morska kočijica", 2001.

Dramska djela (izvedena)

  • "Marija i mornar",
  • "Apsirt",
  • "Magareći otok, oliti homo homini asinus",
  • "Škola za skitnice".

Nagrade i priznanja

  • Poetum oliveatus na manifestaciji "Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što - baštinski dani" 1995.
  • nagrada "Tin Ujević" 2003., za zbirku soneta "Suze putuju"
  • "Nagrada Vladimir Nazor"
    • 1959. godišnja nagrada
    • 1982. za životno djelo
  • p
  • r
  • u
Godišnje nagrade Vladimir Nazor za književnost
Za književnost

1959: Vesna Parun   1962: Petar Šegedin   1964: Dobriša Cesarić i Jure Kaštelan   1965: Ranko Marinković   1966: Jure Franičević-Pločar   1968: Slobodan Novak   1969: Krsto Špoljar   1970: Stanko Lasić i Antun Šoljan   1971: Oto Šolc   1972: Nikola Milićević i Svetozar Petrović   1973: Živko Jeličić   1974: Marin Franičević   1975: Vesna Krmpotić i Predrag Matvejević   1976: Zvane Črnja i Milivoj Solar   1978: Drago Kekanović i Milivoj Slaviček   1979: Ivan Katušić i Miroslav Slavko Mađer   1980: Tito Bilopavlović i Nikica Petrak   1981: Ivan Slamnig i Danijel Dragojević   1983: Zvonko Maković   1984: Luko Paljetak   1985: Nedjeljko Fabrio i Zvonimir Majdak   1986: Viktor Žmegač   1987: Nusret Idrizović i Augustin Stipčević   1988: Branimir Bošnjak   1989: Zvonko Mrkonjić   1990: Bruno Popović   1991: Željka Čorak   1992: Slavko Mihalić   1993: Sibila Petlevski   1994: Ivan Golub   1995: Ante Stamać   1996: Jozo Laušić   1997: Željko Knežević   1998: Jakša Fiamengo   1999: Goran Tribuson   2000: Stanko Andrić   2001: Drago Glamuzina   2002: Andriana Škunca   2003: Renato Baretić   2004: Luko Paljetak   2005: Delimir Rešicki   2006: Mate Ganza   2007: Mirko Kovač   2008: Anka Žagar   2009: Ivana Šojat-Kuči   2010: Nada Gašić   2011: Zoran Ferić   2012: Tatjana Gromača   2013: Milko Valent   2014: Josip Mlakić   2015: Delimir Rešicki   2016: Krešimir Nemec

Za životno djelo

1962: Miroslav Krleža   1967: Vjekoslav Kaleb i Dragutin Tadijanović   1968: Gustav Krklec i Dobriša Cesarić   1969: Vjekoslav Majer   1970: Nikola Šop   1971: Miroslav Feldman   1972: Šime Vučetić   1973: Novak Simić   1974: Marijan Matković   1975: Ranko Marinković   1976: Vladimir Popović   1977: Drago Ivanišević   1978: Joža Horvat   1979: Marin Franičević   1980: Josip Barković   1982: Vesna Parun   1983: Jure Franičević-Pločar   1984: Aleksandar Flaker i Jure Kaštelan   1985: Mirko Božić   1986: Vojin Jelić   1987: Živko Jeličić   1988: Ivan Slamnig   1989: Slobodan Novak   1990: Olinko Delorko   1991: Petar Šegedin   1992: Ivo Frangeš   1993: Srećko Diana   1994: Nikola Miličević   1995: Rajmund Kupareo   1996: Slavko Mihalić   1997: Ivan Kušan   1998: Miroslav Slavko Mađer   1999: Vesna Krmpotić   2000: Stanko Lasić   2001: Ivo Brešan   2002: Gajo Peleš   2003: Viktor Žmegač   2004: Josip Tabak   2005: Irena Vrkljan   2006: Miroslav Šicel   2007: Nedjeljko Fabrio   2008: Zvonimir Mrkonjić   2009: Milivoj Solar   2010: Ivan Aralica   2011: Nikica Petrak   2012: Luko Paljetak   2013: Tonko Maroević   2014: Zvonimir Majdak   2015: Pavao Pavličić   2016: Dubravko Jelčić

  • p
  • r
  • u

1981. Nikica Petrak | 1982. Slavko Mihalić | 1983. Irena Vrkljan | 1984. Nikola Milićević | 1985. Branimir Bošnjak | 1986. Igor Zidić | 1987. Dragutin Tadijanović | 1988. Tonko Maroević | 1989. Tonči Petrasov Marović | 1990. Luko Paljetak | 1991. Vlado Gotovac | 1992. Zvonimir Golob | 1993. Mate Ganza | 1994. Dražen Katunarić | 1995. Vladimir Pavlović | 1996. Dubravko Horvatić | 1997. Boris Domagoj Biletić | 1998. Gordana Benić | 1999. Andrijana Škunca | 2000. Mario Suško | 2001. Ivan Slamnig | 2002. Petar Gudelj | 2003. Vesna Parun | 2004. Alojzije Majetić | 2005. Borben Vladović | 2006. Željko Knežević | 2007. Ante Stamać | 2008. Miroslav Slavko Mađer | 2009. Tomislav Marijan Bilosnić | 2010. Jakša Fiamengo | 2011. Dunja Detoni-Dujmić | 2012. Neda Miranda Blažević-Krietzman | 2013. Vesna Krmpotić | 2014. Slavko Jendričko | 2015. Ivan Babić | 2016. Drago Čondrić | 2017. Ernest Fišer | 2018. Milko Valent | 2019. Božica Jelušić

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 93396008
  • LCCN: n85111826
  • ISNI: 0000 0001 0925 7572
  • GND: 103247289
  • SUDOC: 028383664
  • BNF: cb12022974c (podaci)
  • NKC: jn20011018847