Mediteranska prehrana

Mediteranska prehrana

Nematerijalna svjetska baština
Mediteranska prehrana
Španija Grčka Italija
Maroko Hrvatska Portugal Kipar
Regija: Evropa i Sjeverna Amerika
Sjeverna Afrika
Godina upisa: 2010.(prošireno 2013.)
ID: 00394
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO

Mediteranska prehrana ili sredozemna dijeta se sastoji od skupine vještina, znanja i običaja koji povezuju krajolik s trpezom, uključujući način uzgoja usjeva, žetve, ribolova, konzerviranja hrane, njezine obrade i priprave, a ponegdje i način njezine konzumacije[1].

Branje maslina, Montecolognola, Italija

Odlike

Mediteransku prehranu odlikuje nutricionistički model koji se na području Sredozemlja sačuvao stoljećima[2], a koji sadrži uglavnom maslinovo ulje, žitarice i mahunarke, sveže ili sušeno povrće, umjerene količine ribe, mliječnih proizvoda i mesa, te razne priloge i začine, uz pratnju vina ili infuzija, uvijek poštujući uvjerenja svake zajednice (tako se u sjevernoj Italiji za kuhanje koristi svinjska mast i maslac dok se maslinovo ulje uglavnom koristi kao preljev za salate i kuhanje povrća[3], a u sjevernoj Africi se zbog vjerskih uvjerenja izbjegava uporaba vina). Danas je ovaj način prehrane prepoznat i od 1990-ih se preporučuje se kao način zdrave prehrane.

Grčka mediteranska predjela

Nematerijalna svjetska baština

Mediteranska dijeta (od grčkog diaita, što znali „način života”) čini mnogo više od same hrane. Ona promovira društvenu interakciju jer je objed u društvu temelj društvenih običaja i svečanosti. Uz nju je nastalo i razvilo se raznoliko znanje, pjesme, uvjerenja, predaje i legende. Ovaj sustav je ukorijenjen u velikom poštivanju područja i njegove bioraznolikosti, te osigurava zaštitu i razvoj tradicionalnih aktivnosti i obrta povezanih s ribarstvom i poljoprivredom sredozemnih zajednica kao što su npr. Soria u Španjolskoj, Koroni u Grčkoj, Cilento u Italiji i Chefchaouen u Maroku, koji su tek neki od mnogih.[1].

Mediteranska prehrana uključuje skup vještina, znanja, rituala, simbola i tradicija koji se tiču usjeva, žetve, ribolova, stočarstva, konzerviranja, obrade, kuhanja, a posebno dijeljenja i konzumiranja hrane. Zbog toga je mediteranska prehrana upisana kao UNESCO-va nematerijalna svjetska baština.[4]

Također, žene imaju posebno presudnu ulogu u prijenosu stručnosti i znanja određenih rituala, narodnih izričaja i slavlja, kao i u očuvanju mnogih tehnika[1].

Piramida mediteranske prehrane (ru)
Španjolski tapas od sredozemnih namirnica

Medicinska istraživanja

Marokanska „brza hrana” se također temelji na mediteranskoj prehrani

Iako ju je prvi put opisala američka doktorica Ancel Keys u Salernu (Italija) još 1945. godine, mediteranska prehrana je postala općeprihvaćena i priznata tek 1990-ih nakon tzv. „Studije sedam zemalja”. Ova studija je dokazala svojevrstan paradoks jer su se stanovnici Sredozemlja, iako obilno konzumiraju masnoće, pokazali otporniji na kardiovaskularne bolesti, od recimo stanovnika SAD-a koji konzumiraju iste količine masnoća.

Ponajbolje objašnjenje mediteranske prehrane iznudio je Dr. Walter Willett s Harvardskog sveučilišta polovicom 1990-ih[5]. U svojoj knjizi koju je napisao za opću javnost on je opisao ovu prehranu kao „model prehrane tipičan za Kretu i ostatak Grčke, te južnu Italiju do ranih 1960-ih”, koja uz „redovitu fizičku aktivnost” podrazumjeva „obilne količine hrane biljnog podrijetla, svježe voće kao dnevni desert, maslinovo ulje kao osnovni izvor masnoća, mliječne proizvode (uglavnom sir i jogurt), te malenu do umjerenu konzumaciju ribe, peradi i vina, od nula do najviše četiri jajeta tjedno, te malu količinu crvenog mesa”[6]. Ukupan udio masti u ovakvoj prehrani je 25% do 35% kalorija, od čega zasićene masnoće iznose tek 8% kalorija[7].

Kasnija epidemiološka istraživanja su potvrdila kako su nezasićene masnoće u maslinovom ulju, posebice oleinska kiselina, povezane sa smanjivanjem opasnosti od srčanih bolesti[8]. Nadalje, antioksidansi u maslinovom ulju pospješuju regulaciju kolesterola i njegovu LDL redukciju, što ima za posljedicu antiupalne i anti-hipertenzivne učinke[9].

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 Mediterranean diet na službenim stranicama UNESCO-a (en) Preuzeto 12. studenog 2012.
  2. ↑ Alberto Capatti i dr., Italian Cuisine: A Cultural History, str. 106.
  3. ↑ Massimo Alberini i Giorgio Mistretta, Guida all'Italia gastronomica, Touring Club Italiano, 1984.
  4. ↑ UNESCO: Mediteranska prehrana - ich.unesco.org - Prijavljeno 17.11.2021(en)
  5. ↑ Marian Burros, Eating Well, The New York Times 29. ožujka 1995. (en) Preuzeto 12. studenog 2012.
  6. ↑ Walter C. Willett, Eat, Drink, and Be Healthy: The Harvard Medical School Guide to Healthy Eating, Free Press, 2005., ISBN 0-7432-6642-0
  7. ↑ Willett WC; Sacks, F; Trichopoulou, A; Drescher, G; Ferro-Luzzi, A; Helsing, E; Trichopoulos, D, Mediterranean diet pyramid: a cultural model for healthy eating, American Journal of Clinical Nutrition 61 (6): 1402S–6S. PMID 7754995
  8. ↑ A. Keys, A. Menotti, M.J. Karvonen i dr., The diet and 15-year death rate in the seven countries study, Am. J. Epidemiol 124 (6), prosinac 1986., str. 903.–915.
  9. ↑ M.I. Covas, Olive oil and the cardiovascular system, Pharmacol 55 (3), ožujak 2007., str. 175.–186.

Vanjske veze

Mediteranska prehrana na Wikimedijinoj ostavi
  • Članak HICa:zdrava hrana, zdrav život Arhivirano 2011-12-15 na Wayback Machine-u
  • Tajne mediteranske prehrane Arhivirano 2016-07-29 na Wayback Machine-u, Europsko vijeće o hrani (en)
  • The Mediterranean Diet Pyramid, Oldways (en)
  • Talijanski projekt za promidžbu i proširenje mediteranske prehrane Arhivirano 2012-09-09 na Wayback Machine-u, Federsanità-ANCI – 2010.-2012. (it) (en)
  • p
  • r
  • u
Zastava Cipra
Ciparska nematerijalna svjetska baština
Lefkaritika, čipka iz sela Lefkara • Pjesnički dvoboj Tsiattista • Mediteranska prehrana1)

1) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1] 

  • p
  • r
  • u

Arheološki lokalitet Ege (Aigai)• Atenska Akropola • Hram Apolona Epikura u Basi • Sveta Gora Atos • Manastir Dafni • Delos • Delfi • Asklepijevo svetište u Epidauru • Manastir Hosios Lukas • Stari dio grada Krfa • Meteora • Mikena i Tirint • Mistras • Nea Moni na Hiosu • Olimpija • Srednjovjekovni grad Rodos • Hora, Manastir Jovana Bogoslova i Spilja Apokalipse na Patmosu • Ranokršćanski i bizantski spomenici u Solunu • Pitagoreion i Heraion na Samosu

Grčka zastava

1) Zajednička svjetska baština Grčke, Italije, Španjolske i Maroka 

  • p
  • r
  • u
Hrvatska zastava
  • p
  • r
  • u

Agrigento (Dolina hramova) • Akvileja • Amalfijska obala • Bazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar Assisija • Botanički vrt u Padovi • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Porto Venere i otoci Palmaria, Tino i Tinetto • Crespi d'Adda • Dolomiti (Alpe) • Etna • Liparski otoci • Ferrara • Historijski centar Firence • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelsepriou, Spoleto, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) • Mantova i Sabbioneta • Sassi i park crkava u stijenama Matere • Medici vile i vrtovi • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni • Monte San Giorgio1) • Historijski centar Napulja • Historijski centar Pienze • Katedralni trg u Pisi • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa2) • Raetinska pruga1) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonov baptisterij, Arijanski baptisterij, Arhiepiskopska kapela, Bazilika Sant'Apollinare Nuovo, Teodorikov mauzolej, San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) • Rezidencije Savojske dinastije • Historijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina 3) • Sacri Monti • San Gimignano • Siena • Sirakuza i Pantalica • Su Nuraxi • Santa Maria delle Grazie, Milano • Hadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli Alberobella • Urbino • Crteži doline Val Camonica • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'Orcia • Venecija i njezina laguna • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa Romana del Casale (Piazza Armerina)

Italijanska zastava
Italijanska nematerijalna svjetska baština
Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore • Mediteranska prehrana4) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi • Tradicionalna izrada violina u Cremoni

1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   3) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   4) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka 

  • p
  • r
  • u
Zastava Maroka
Nematerijalna svjetska baština Maroka
Mediteranska prehrana1)  • Anualno okupljanje stanovnika Sahare Musem u Tan-Tanu  • Kulturni prostor trga Džemaa el-Fna u Marakešu

1) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španije i Maroka

  • p
  • r
  • u
Materijalna baština
Univerzitet i historijska župa Alcalá de Henares  • Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi  • Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španije  • Mudéjar arhitektura u Aragonu  • Kulturni krajolik Aranjuez  • Arheološki lokalitet Atapuerca  • Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros)  • Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni  • Biskajski most  • Katedrala u Burgosu  • Stari grad Cáceres  • Historijski centar Cordobe  • Zidine historijskog grada Cuenca  • Doñana  • Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu  • El Escorial  • Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1)  • Nacionalni park Garajonay  • Djela Antonija Gaudíja  • Herkulesov toranj  • Ibiza (bioraznolikost i kultura)  • Las Médulas  • Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji  • Rimske zidine Luga  • Arheološki kompleks Mérida  • Pyrénées-Monte Perdido 2)  • Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici  • Put Svetog Jakova 2)  • Samostan Poblet  • Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena  • Stari grad Salamanca  • San Cristóbal de La Laguna  • Samostani San Millán Yuso i Suso  • Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe  • Stari grad Santiago de Compostela  • Stari grad Segovia s akveduktom  • Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana  • Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli  • Arheološki kompleks Tàrraco  • Nacionalni park Teide  • Stari grad Toledo  • Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza  • Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi


Španska zastava
Misterij Elxa  • Flamenko  • Katalonski ljudski tornjevi  • Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí • Mediteranska prehrana3)  • Festival Petum u Bergi  • Sibilina pjesma na Majorci  • Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera  • Sokolarstvo4)  • Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španije i Maroka  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]