Pitagoreion

Pythagoreio Πυθαγόρειο Pitagoreion

Osnovni podaci
Država	Grčka
Periferija	Sjeverni Egej
Prefektura	Samos
Stanovništvo	9003 (2001)
Površina	164.7 km²
Gustoća stanovništva	55/km²
Koordinate	37°42′N 26°57′E / 37.700°N 26.950°E / 37.700; 26.950
Vremenska zona	Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
- Ljeto (DST)	Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Registarska oznaka	MO
Službena stranica	www.pythagorion.net
Karta
Pythagoreio Položaj grada na karti Grčke

Pythagoreion
Svjetska baština – UNESCO

Grčka
Registriran:	1992.
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	ii, iii
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

Pitagoreion (Pythagoreio, Πυθαγόρειο), antički Samos, a današnji grad i luka otoka Samosa, bio je najstarijom antičkom lukom na Mediteranu s grčkim i rimskim građevinama i Eupalinovim tunelom, najstarijim pravilnim tunelom koji je kopan s obje strane brda. Današnji grad se zvao Tigani sve do 1955. godine kada je u čast svog najslavnijeg građanina, matematičara i filozofa Pitagore. On je najveće naselje na grčkom otoku Samosu i graniči s ostalim općinama Vathy, Karlovasi i Marathokampos. Pitagoreion i Heraion na otoku Samosu upisana su na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1992. godine^[1].

Antički grad Samos

Pitagoreion je bio utvrđenom antičkom lukom za vrijeme klasičnog razdoblja stare Grčke i starog Rima. Tu su ostaci mnogih građevina, uključujući izvanredan antički akvedukt, slavni Eupalinov tunel (Efpalinio orygma, Ευπαλίνειο όρυγμα). U gradu su rođeni slavni matematičar i filozof Pitagora (oko 580. pr. Kr.) i astronom Aristarh sa Samosa (310.-230. pr. Kr.).

Eupalinov tunel

Eupalinov tunel projektiran je prema uzoru na iranski sustav kanata^[2], dug je 1036 m i dovršen je u 6. stoljeću pr. Kr. kroz brdo Kastro čime je drevni grad Samos dobio akvedukt. On je jedan od dva takva tunela u starom svijetu koji su kopani s oba kraja^[3], i jedini koji je bio zasnovan prema geometrijskom planu. Iskopao ga je arhitekt Eupalinos iz Megare za vrijeme vladavine samoskog tiranina Polikrata, a trebao je gradu Samosu osigurati pitku vodu s druge strane brda, te učniti ga nemogućim za osvojiti tako da neprijatelji ne mogu gradu spriječiti dotok vode.

Tunel je kopan iz grada, ali i sa strane izvora. Ulazi su im bili skriveni, a dva tunela su se susrela u sredini brda zahvaljujući genijalnoj tehnici arhitekta Eupalina. Naime, on se koristio geometrijskim načelom kutova s bazama u zvijezdama, koje je prvi opisao Euklid nekoliko stoljeća ranije. Kako su se tuneli u sredini promašili za par metara, Eupalin je naredio da obje ekipe kopaju na istu stranu i tako su se konačno spojili. Eupalin se bojao da mu tuneli imaju i vertikalnu grešku, te je naredio na kraju da ekipe šire tunel u zadnjoj fazi; no kako se pokazalo, njegova greška je bila samo 4 cm i tuneli su se poklopili gotovo savršeno. Prema arheološkim nalazima ovaj akvadukt se koristio stoljećima.

Antički rimski reljef iz Pitagoreiona
Najširi dio Eupalinovog tunela
Luka danas

Bilješke

↑ UNESCO-v opis spomenika u Pitagoreionu
↑ Roman Aqueducts: Samos Eupalinos
↑ Prvi je bio Ezekijev tunel u Jeruzalemu iz oko 700. godine.

B. L. Van der Waerden, “Eupalinos and His Tunnel,” Isis, Vol. 59, No. 1. (proljeće, 1968.), str. 82.–83.

Vanjske veze

Pitagoreion na Wikimedijinoj ostavi

UNESCOvi spomenici na stranicama grčkog ministarstva kulture Arhivirano 2010-12-12 na Wayback Machine-u
Tom M. Apostol, “The Tunnel of Samos,” Engineering and Science, No.1 (2004.), str.30-40 (PDF)

Svjetska baština u Grčkoj