Paladijeva bazilika

Paladijeva bazilika
Basilica Palladiana
Mjesto Vicenza (Piazza dei Signori)
Država  Italija
Vrijeme gradnje 16. vijek
Obnova 20. i 21. vijek
Tip građevine palača
Koordinate: 45°32′N 11°47′E / 45.533°N 11.783°E / 45.533; 11.783

Paladijeva bazilika (talijanski: Basilica Palladiana) je renesansna palača na trgu Piazza dei Signori u centru talijanskog grada Vicenze, jedan od prvih izvedenih projekata mladog Andreje Palladia (1508–1580).

Historija i karakteristike

Na mjestu današnje Paladijeve građevine već je postojala reprezentativna palača regionalnog magistrata, podignuta tokom 15. vijeka u gotičkom stilu.[1] Veliko vijeće Vicenze odlučilo je objektu dograditi lođu, pa su radove povjerili arhitektu Tommasu Formentonu, ali su se dvije godine nakon završetka radova pojavili statički problemi jer se lođa počela urušavati.[1] Zbog tog su 1496. angažirani arhitekti Antonio Rizzo i Giorgio Spavento, a nešto kasnije 1532. Sansovino i Scapagnio. Kako problem nije rješen između 1539. i 1542. angažirani su Sebastiano Serlio, Michele Sanmicheli i Giulio Romano.[1]

Palladijev nacrt
Panorama Vicenze s bazilikom

Kako ni to nije pomoglo, Signoria Vicenze je 1546. pregledala i odobrila projekt mladog arhitekta Palladija. On je fasadu raščlanio u parteru sa lođom sa lukovima i kamenim stupovima u dorskom stilu, a na katu stupovima u jonskom stilu, dok je krov pokrio velikom bakrenom kupolom.[1] Ovo korištenje klasičnih arhitektonskih elemenata učinilo je veliki utjecaj na buduće arhitekte.

Na katu se nalazi velika dvorana magistrata iznad koje je veliki bakreni krov koji je 1945. dobrano uništen u napadu anglo-američke avijacije. Restaurirana je odmah nakon rata, ali je tek 2007. dovršena prava i potpuna restauracija koja je zgradi vratila nekadašnji sjaj.[1] Najnovija restauracija kojom su uklonjene prijašnje brzopletosti nagrađena je nagradom Europa Nostra, agencije Evropske Unije.[2]

Bazilika je 1994. uvrštena na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi kao jedan od objekata lokaliteta Historijski centar Vicenze i Palladijeve vile.[3] Danas se u njoj održavaju važne izložbe i svečanosti.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Basilica Palladiana, nostra grande bellezza!” (talijanski). Saluti da Vicenza. Pristupljeno 5. 1. 2018. 
  2. Basilica Palladiana in Vicenza” (engleski). Europa Nostra. Pristupljeno 5. 1. 2019. 
  3. City of Vicenza and the Palladian Villas of the Veneto” (engleski). UNESCO. Pristupljeno 5. 1. 2019. 

Vanjske veze

Paladijeva bazilika na Wikimedijinoj ostavi
  • Basilica Palladiana, nostra grande bellezza! (it) (fr)
  • p
  • r
  • u
Vile
Villa Rotonda   Villa Angarano   Villa Arnaldi   Villa Badoer   Villa Barbaro   Barchessa di Villa Thiene   Villa Caldogno   Villa Chiericati   Villa Cornaro   Villa Emo   Villa Forni Cerato   Villa Foscari   Villa Gazzotti   Villa Godi   Villa Mocenigo (Marocco)   Villa Piovene   Villa Pisani (Montagnana)   Villa Pisani (Bagnolo)   Villa Pojana   Villa Porto (Molina)   Villa Porto (Vivaro)   Villa Repeta   Villa Saraceno   Villa Serego   Villa Thiene   Villa Trissino (Cricoli)   Villa Valmarana (Lisiera)   Villa Valmarana (Vigardolo)   Villa Zeno
PalačeOstale građevine
Arco Bollani   Arco delle Scalette   Il Redentore   Loggia Valmarana   Basilica di San Giorgio Maggiore   San Francesco della Vigna   Chiesa di Santa Corona   Chiesa di Santa Maria dei Servi (Vicenza)   Chiesa di Santa Maria Nova (Vicenza)   Palazzo della Loggia   Ponte sul Tesina   Ponte Vecchio (Bassano del Grappa)   Porta Gemona   Portal u crkvi Santa Maria dei Servi   Kupola katedrale u Vicenzi   Sjeverni portal katedrale u Vicenzi   Teatro Olimpico   Tempietto Barbaro
  • p
  • r
  • u

Agrigento (Dolina hramova)AkvilejaAmalfijska obalaBazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar AssisijaBotanički vrt u PadoviCaserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i MonterozziCilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Porto Venere i otoci Palmaria, Tino i TinettoCrespi d'AddaDolomiti (Alpe) • EtnaLiparski otociFerraraHistorijski centar FirenceLa Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelsepriou, Spoleto, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) • Mantova i SabbionetaSassi i park crkava u stijenama MatereMedici vile i vrtoviTorre Civica, Piazza Grande i Katedrala u ModeniMonte San Giorgio1)Historijski centar NapuljaHistorijski centar PienzeKatedralni trg u PisiPompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa2)Raetinska pruga1)Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonov baptisterij, Arijanski baptisterij, Arhiepiskopska kapela, Bazilika Sant'Apollinare Nuovo, Teodorikov mauzolej, San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi)Rezidencije Savojske dinastijeHistorijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina 3)Sacri MontiSan GimignanoSienaSirakuza i PantalicaSu NuraxiSanta Maria delle Grazie, MilanoHadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli AlberobellaUrbinoCrteži doline Val CamonicaKasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'OrciaVenecija i njezina lagunaVeronaVicenza i Paladijeve vileVilla Romana del Casale (Piazza Armerina)

Italijanska zastava

1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   3) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   4) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka 

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 197581609
  • LCCN: nr91003820
  • GND: 4218596-8
  • SUDOC: 060383690